K’o k’i taq nimaq q’inomal chupam ri qach’ab’al rumal wari kojkowin taj mat kqaya tob’anik che ri qach’ab’al. Ri qach’ab’al are ta jun jastaq re ojer, ri qach’ab’al, ri taq qatzij xuquje ri taq qab’antajik kk’asi’ na. Ruk’ ri tob’anik che kya’ che ri Chak rech Ksach ta Uwach ri taq Ch’ab’al Mayas kojkowinik kqaya ri tob’anik che ri qach’ab’al ketamataj uwach pa ronojel taq tinamit. Ri kqaj are che kqaq’axej ri ub’anik ri qach’ab’al rech jeri kojkowinik kqak’asb’a ri qach’ab’al xuquje kqaya ri utz apetik chike iwonojel che ri chak rech ksach ta uwach ri taq ch’ab’al Mayas.
Ri Chakulel re Chuq’ab’irem re taq Mayab’ Ch’ab’al tajin ku b’an jun Uxaq re K’utb’al B’e chre ri Utaktaknem pacha’ chak ri k’amowinaq ub’e kumal ri komon ri ka jach kuk’ nik’aj taq komon chik pa ub’eal ri ulajujal ujunab’ ki ch’ab’al ri winaq ajwaral kumal ri UNESCO (IDIL 2022-2032). Kjeqetaj ub’anik ri taq choltzij ri ke’ chawik, taq pitz’ tz’ib’ab’al xuquje’ taq k’olib’al jawije’ utz ke’ to’b’ ri komon, katajin kuj ok’ow pa uwi’ ri ku q’eb’a’ rib’ pa qa b’e re taq ri xuquje’ ri taq nitz’ eta’mab’al re kematz’ib’ xuquje re riqonem xuquje’ k’ib’anoj chu xo’l ri komon. Kqa ya’ qa k’u’x chrij ri chuq’ab’ ri kki koj ri komon chre ri ub’anik taq to’b’anem xuquje’ ri komon k’amowen ib’, xuquje’ ri sipanik ki to’b’anik ri tijoxelab’, xa rumal chi ri komon katajin ke’ chakun wachanim ri’ chre uno’jimnik jun nab’e ukolomaxik NMT xuquje’ ub’anik taq kematz’ib’ chakub’al ri man k’axta uriqik aponoq, ri utz ukojik xuquje’ ri b’antajikil nim ki cholaj. We jun majb’al katajin kkoj wachanim ri’ pa taq ri komon xuquje’ kkoj pa ka’ib tzijob’al tijob’al xuquje’kumal ri ajchila’ tzijonelab pa ri ch’ab’al Q’eqchi’pa ronojel ri komon. Uxaq re K’utb’al B’e chre ri Taktaknem kya’ na no’jimal ub’ixik jachke b’e katajin kqa k’amo chre ri utaktaknem xuquje’ karaj kuux utak’alib’al re to’b’anik apachin chke comon kraj ku kojo pacha’ jun rajawxik pa ri b’inem aq’anoq chre ri taktaknem xuquje’ chre ri ujosq’ixik xuquje’ ri reta’maxik ri ch’ab’al. Wachanim ri’ man k’ota jun k’olib’al chre we jun q’alajisanem xuquje’ ek’i ri comon man keta’am taj jawije’ kki chapale’j wi. Tajin kqa nuk’ qib’ kuk’ k’i taq molaj ri xa junam ke’ choman quk’ chre ri ub’anik ri kojom solb’al taq uwach, xuquje taq aj komon, xuquje’ taq ajchuq’ab’ re no’jnik’ob’al tzijob’al, taq nimatijob’al, ONG xuquje’ UNESCO, che ub’anik we jun uxaq re b’inem jun chakub’al ri man k’axta uriqik chke konojel.
Ri uwoqik jun k’olib’al re tukel tob’anik pa ri uxo’l k’olib’al re ri UNESCO xuquje’ Ulajujal ujunab’ Elunimrisanem re ri Ajchila’ Ch’ab’al kkunik ktob’ik chre aninaq ub’inisaxik xuquje’ unuk’ik ri chuq’ab’, rech kux jun k’olib’al pa uxo’l chre ri uwoqik ukolomaxik chi qastzij yakom uk’u’x kumal ri komon cho uwach ulew.
We chakulel ri’ pwaqim xuquje’ tob’em ruk’ ri k’ak’ kem eta’mab’al xuquje’ ki molom no’j ri MasterWord Services, Inc., wokaj ri ku uya’ patan re taq ajq’axal taq ch’ab’al xuquje’ molaj ri unuk’um rib’ kuk’ ri Ulajujal Ujunab’ Elunimrisanem re ri Ajchila’ Ch’ab’al re ri UNESCO.


Ri uchuqab’ ri taq jastaq digital kkowinik kuya ri tob’anik rech ksach ta uwach xuquje kya’ ri etamab’al. Ri chak ri rech ksach ta uwach ri taq ch’ab’al Maya, kb’an rumal ri MasterWord, chakojo we tob’anik ri rech ksach ta uwach ri uq’inomal ri taq ch’ab’al Mayas che ri taq ak’alab’ che kek’oji’ na. wa’ jun chak ri are b’anom ruk’ ri ki tob’anik e k’i, rech kb’an jun Plataforma rech jeri ri taq k’o ketamab’al kekowinik kkikojo rech kkil ri taq tzij che esam pa ronojel.
Nim kqil wi xuquje nim upatan ri kekowinik kech’aw pa we ch’ab’al ri rech kb’an we chak ri. Chi’ kya’ ri atob’anik chiri’ chirij ri ach’ab’al, xew ta kya’ ri ukowil ri ch’ab’al xuquje ri atinamit xane xuquje ri etamanik, ri tob’anik re ri ajkunanel xane xuquje tajin kya’ ub’ixik ri ub’anik ri ach’ab’al xuquje ub’anik ri taq atinamit kuk’ konojel ri uwach ulew. Are aKaq’te’ wa ri, ri a Wwechb’al xuquje ri ach’ab’al kata’ taj pa ronojel ri uwach ulew. Oj k’o iwuk’ rumal che kqach’ob’o che ri taq ich’ab’al sib’alaj nim upatan. Ri chak ri’ are nim upatan chrij ri uchajixik ri taq chab’al Maya. Junamam kojkowinik kqachajij ta taq ch’ab’al xane xuquje kqilo, kqab’an unimaq’ij xuquje kqaya ub’ixik ri ub’anik ri ch’ab’al che k’olik.
