MOLAJ RE TAQ AJNO'J
Kawoq Baldomero Cuma, Aj uwujil patanib’al
Ajch’ojinel re Kaqchikel ch’ab’al, ajtijonel, ajrajaw, xuquje’ ajk’amal be re ri ki kojonik ri aj Mayab’ (Ajq’ij). Rajaw ajtz’ib’anel rech oxib’ wuj (“Pensamiento Filosófico y Espiritulidad Maya”, “Runataxik, Qak’aslem: Reviviendo Nuestra Cultura”, xuquje’ “Tawetamaj Kaqchikel: Aprenda Kaqchikel, Camino Para Entender la Cosmovisión”). Aj tzijonel pa Kaqchikel, le utinamit are’ pa Santa Maria de Jesús, Kawoq k’olinaq ri reta’mab’al naj na che ri jun winaq junab’ pacha’ qas je ne’ jun ajtijonel re ch’ab’al xuquje’ to’b’aninaq kuk’ ri ch’ab’al xuquje’ b’anob’al ri woqom kumal ri USAC (Guatemala), pa ri Nima Tijob’al Tualane, ri Nima Tijob’al re Texas pa Austin, Ri Nima Tijob’al re New Orleans, xuquje’ ri Nima Tijob’al re Redlands.
Maria Tomás Gaspar
Nu b’I’ are Maria Gaspar. In k’olik pa Greenville, Carolina del Sur xuquje’ in ajtukel q’axal tzij pa we juk’ulaj ch’ab’al: Chuj <>Inkles, Kastiy<>In aj q’axal tinamit kimpe jela’ Guatemala, xin alax pa San Sebastian Coatan pa rajsik taq ulew re Huehuetenango. In tewichi’n rumal rech chi xin alax pa taq ri kanton jawije kuj tzijon pa aj Mayab’ ch’ab’al, le are’ kin maltioxij, Le ch’ab’al Chuj are jun chke ri k’ialaj taq aj Mayab’ ch’ab’al re qa winaqil re Guatemala, are wa’ ri jun ch’ab’al kin kojo are chi’ kin q’axaj tzij. Ri kuinem che reta’maxik are chi in ak’al na kin chomaj chi are wa’ jun nima sipanik xa rumal rech man xa qi xwi ta ku b’ij in jachinaq xuquje’ jawichi’ kin pe wi, xa k’u ku ya’ kin to’b’ej ri nik’iaj winaq chik. Nim ub’antajik chwe che ri ujachik kuk’ ri winaq. Uriqik k’ax che ri ureta’maxik xuquje’ unaq’atisaxik rib’ jun chuwach jun k’wi b’anob’al chik xuquje’ jun k’wi ch’ab’al chik, k’ax jub’iq’ xa k’ut inuto’om che ri ureta’maxik xuquje’ che ri uch’ob’ik ri ki ch’o’j ri kkil na uwach ri aj q’axal taq tinamit are chi’ ke’ pe jewa’ pa EE.UU. chi’ ri man k’o ta kwinem chre ri uch’awik on che ri ch’ob’ik jun k’wi ch’ab’al chik xuquje’ jun k’wi b’anob’al. Nu loq rumal re chi in aj q’axal tzij ru mal re chi kuya’ chwe kin kunik ki’n to’b’ej xuquje’ ki patanixik ri wajil nu tz’aqat xuquje’ che man k’ax ta kki riqo che uq’axik ki tzij pacha pa ri komon Chuj che ri q’ipik ri uxo’l taq ri ch’ab’al, le ku kub’isaj nu k’u’x xuquje’ ki nu b’an ajch’ekenel. Xa k’u man k’ax taj kb’an okem pa taq ri Internet ruk’ nik’iaj q’aljasinanem pa taq we q’ij ri’, wakamik ri’ le ak’alab katajin ke’ tijox pa Kaxlan Tzij pa taq ri tijob’al xuquje pa ri ki tinamit ka chi’x ta chke taq chakub’al ri ku’ tijoj chre ri usik’ixik on chre ri utz’ib’axik pa ri ki winaqil ch’ab’al, rumal k’u ri’ ri qa ch’ab’al no’jimal katajin ksach uwach. Ri urayib’al ri wanima’ pa we jun molaj are ta b’a pa taq ri junab’ ri ke’ pe na ri ak’alab’ xuquje’ ri nima winaq ke’ kun lo chre ri uriqik we jun k’olib’al che reta’maxik xuquje’ che uk’utik we ch’ab’al ri’ rech ek’o amaq’el rech kki q’axaj chke ri ija’lil ri ke’ pe na xuquje’ k’ola wi ki k’aslem rumal re chi ku k’utu uj jachinaq. Ri k’olem chupam we jun chak ri’ nim ub’antajik chwe xuquje’kin na’ ki’kotemal xuquje’ rayib’al kriq aponoq.
In jun ajq’axal tzij ri ya’om nu wuj rumal ri q’atb’al tzij kumal ri ATA xuquje’ CATI, ch’ekenel re ri Miembro a la Diversidad de Membresia re ri ATA xuquje ri AFTI rech ajq’axal taq tzij re ki ch’ab’al aj Mayab’ pa #ATA64 Miami.
Dr. Stephanie Wood, Ph.D
Dr. Stephanie Wood aj k’amal be re ri Wired Humanities Projects, ri xtik pa ri nima eta’mab’al re Oregon wachanim k’ut utukel kchakunik. Xu b’an to’b’anik che ri uwoqik xuquje’ k’a kto’b’ na ronojel q’ij che ri utzukuxik pa ri mulib’al juq’at tzij pa ri choltzij re Nahuatl, ri k’o ajkojol taq re nim na chu wach ri 150,000 pa jun junab’. We jun choltzij ku k’am to’b’anik re ri qa tat John Sulivan xuquje’ ri ki to’b’anik ri jun nim ajch’ab’al re ri Instituto Zacatecas para la Enseñanza e Investigación en Etnología (IDIEZ). Xuquje’ katajin ku chakuj ri kilik ri ki tz’ib cho ab’aj kech ri Aztacas, ruk’ taq suk’umanik ki wachib’al xuquje’ ri uch’ob’ik uxe’ 5,000 tz’ib cho a’baj kech ri Nahuatl (ri jeqom pa Mayo re 2024). Jun molaj chik re taq tzukunem wokob’am rumal ri qa nan le Dra. Wood ub’I’ Proyecto Mapas, le are’ e q’ab’aj tz’ib’ ri k’o wachib’al chupam kumal ri rajaw ri aj chila’ winaq ruk’ ri q’axam ki tzij ri ilom xuquje’ ri to’m. Utz’ib’am jun wuj, umolom taq tz’ib’ job’ uya’om pa ilik xuquje’ uya’om pa ilik k’ialaj taq alaj tz’ib’ ri esan uwujil. Uk’amon kraj lo jun kajlajuj mul tob’anik pa pwuaqil kumal ri National Endowment for the Humanities xuquje’ julajuj junab’ to’b’anik ruk’ pwaq pa qi q’ab’ le Servicio de Parques Nacionales rech taq wuj xuquje’ rusuk’umaxik ri tijonik pa Internet kech ajtz’ib’anelab’ re ajchila’, le Honoring Tribal Legacies. Qas k’ate na le qa nan xu k’am ri nima tem pa ri nima k’olibal wuj re ajpopab’ (2022-23) chre ri tojb’al uk’axel rumal ri uchak ruk’ ri Nahutl.
Misael Itzep
Taq ch’ab’al ktzijonik K’iche, Achi, Kastiy, Inkles.
Uchak: Ajq’axal tzij
Place of residence: In k’o pa ri jelikalaj estado re Kalipornia
Sib’alaj kinki’kotik in jun pa we chak patan, kinchomaj rajawaxik uchajixik taq Mayab´ch’ab’al, man xew ta chech utzijoxik pa taq komon, xa ne chi’l pa taq jalajoj rajawaxik kech taq e q’axel ja’ le kkitik kik’aslemal pa jun chik amaq, chi’l pa jun chi ch’ab’al.
Gaspar Tomas
“Txajineq’teq’ hemasanil, jun skawil hek’ul, k’al hewatx’ jayub’al”
Jun rutzil wachaj chech alaq xuquje’ utz petik onojel alaq. Le nub’i’ are Gaspar Tomas. In q’axel tzij (pa Q’anjob’al chi’l Akateko), Wokonel wachib’al rech taq jalajoj wachib’al Mayab’ xuquje’ winaqirisanel Neo-Q’anjob’al (Wokaj Mayab’ kech k’ajolab’-q’apojib’) Mayab’ rech América rech nab’e ucholajil winaqilal, xinalaxik xuquje’ xink’iyik pa Laurens, Carolina del Sur, ruk’ taq uxe’al Jolom Konob’ (Santa Eulalia ) chi’l Paiconop Grande (San Miguel Acatán) Huehuetenango, Guatemala. Pacha’ uxe’al xuquje’ tzijonel rech ukeb’ichal ch’ab’al, le urayi’n wanima are uk’iyal uchonsab’exik le eta’mab’al kech qatit qamam pa taq le k’ulb’a’t rech Estados Unidos, are chi le ak’alab’ e teren loq kketamaj le uxe’al kib’antajik. Rumal la’ sib’alaj kinki’kotik in jun pa we jun jeli’kalaj chak patan, Kawaj kinb’ano ronojel le k’o pa nuq’ab’ are chi kuya’ uwachinem we chak patan ruk’ taq ojer xuquje’ k’ak’ eta’mab’al, are chi kaya’ jun chawem chi kech taq mayab’ uwi’ mam pa we uwachulew le xaq ktajinik kk’extajik.